Large 21.11. 768x432

 U utorak, 21. studenog 2017. godine u sjedištu Hrvatskog telekoma – Sky Office, predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o medijskim navikama djece i praksama i stavovima njihovih roditelja, te iskustvima i sigurnosti djece na internetu. Rezultate su predstavili Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online, Nataša Rapaić, članica Uprave HT-a i glavna operativna direktorica za privatne korisnike, Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije i Ante Šalinović, voditelj istraživanja u Ipsos Pulsu. Na predstavljanju istraživanja sudjelovala je predstavnica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu koji je partner na ovom projektu.

Koordinator istraživanja je Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, a glavni partneri su Agencija za elektroničke medije i Hrvatski Telekom. Ostali partneri su OŠ Većeslava Holjevca (Grad Zagreb), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti te Centar za nestalu i zlostavljanu djecu. Projekt podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanjaMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu i sport.

Partneri projekta pokrenuli su 15. rujna nacionalno komparativno istraživanje o medijskim navikama djece i njihovih roditelja te sigurnosti djece na internetu. Ovim se istraživanjem Hrvatska uključila u svjetski standard praćenja sigurnosti djece na internetu, temeljem sudjelovanja u EU Kids Online konzorciju kojeg čine 33 zemlje. U istraživanju je sudjelovalo 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godina te onaj roditelj koji ima više uvida u prakse djeteta na internetu.

Istraživanje je usmjereno na prednosti i rizike korištenja interneta, intenzitet korištenja interneta ovisno o uzrastu i socioekonomskim obilježjima djece te ulogu roditelja, učitelja i okoline u zaštiti i edukaciji djece na internetu.

 

NAVODIMO NEKE OD KLJUČNI REZULTATA:

 

  • Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 14 godina te svako treće dijete u dobi od 15 do 17 godina je u potpunosti ili uglavnom zabrinutoza svoju privatnost na internetu.
  • Najkorištenija društvena mrežameđu djecom od 9 do 17 je Facebook, dok se na drugom mjestu nalazi Instagram.
  • Svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvomdrugih ljudi na društvenim mrežama. Istovremeno, gotovo svako četvrto dijete te dobi svakoga tjedna traži na internetu nove prijatelje ili kontakte.
  • Svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom ne zna promijenitipostavke privatnosti, na društvenim mrežama.
  • Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 11 godina je reklo da se tvrdnja „Znam kada smijem i kada ne smijem dijeliti informacijena internetu“ u potpunosti ili uglavnom ne odnosi na njih.
  • Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina je u posljednjih godinu dana komuniciralo na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo. To je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, svako četvrto dijete u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 1/2 djece u dobi od 15 do 17 godina.
  • Više od 1/10 djece u dobi od 9 do 17 godina se u posljednjih godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu. To je napravilo svako četvrto dijete u dobi od 15 do 17 godinai svako deseto dijete u dobi od 12 do 14 godina. Djeca koja više vremena provode na internetu češće odlaze na takve susrete
  • Kada ih je zadnji put na internetu nešto uznemirilo ili im zasmetalo, više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina je zatvorilo aplikaciju, svako treće dijete je blokiralo osobu kako ih ona više ne bi mogla kontaktirati, svako četvrto dijete ignoriralo je problem, a svako peto dijete promijenilo je postavke privatnosti.
  • U proteklih godinu dana više od pola djeceu dobi od 9 do 17 godina primilo je povređujuću ili neprimjerenu poruku. Pritom je takvu poruku primilo više od 1/3 djece u dobi od 9 do 11 godina, gotovo 1/2 djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 3/4 djece u dobi od 15 do 17 godina. Djeca koja su tijekom tjedna i preko vikenda više vremena provodila na internetu, češće su dobivala takve poruke.
  • Više od 1/10 djece u dobi od 9 do 17 godina bilo je zastrašivano na internetu u posljednjih godinu dana.
  • Roditelji češće o aktivnostima na internetu razgovaraju s djecom mlađe dobi. Istovremeno, roditelji puno češće nadziru aktivnosti na internetu mlađe djece, ali i mlađoj djeci češće daju savjete što učiniti ukoliko ih netko uznemirava na internetu.

 

 

 

 

 

Autor

Kristina

Datum

25.11.2017.

Vezani projekti