Large suicid

01 2376 470 CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu se svakih 40 sekundi dogodi jedno samoubojstvo što iznosi 800.000 godišnje od kojih oko 1000 u Hrvatskoj.

U sklopu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.

Svake godine, 10. rujna inicijativom Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava obilježava se Svjetski dan prevencije samoubojstva. Osnovni cilj je podizanje svijesti o potrebi i obvezi provođenja akcija u prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.  

Svakih 40 sekundi negdje na svijetu netko počini samoubojstvo pri čemu su određene skupine, poput mladih i muškaraca pod većim rizikom. Istraživanja ukazuju na brojne rizične i zaštitne čimbenike, ali i dalje postoji veliki nedostatak u znanju što neku osobu potakne na suicid, a drugu da se suzdrži od počinjenja istog. Rizični čimbenici variraju ovisno o državi, kulturi, spolu, klasi i predstavljaju međudjelovanje bioloških, psiholoških, društvenih, okolišnih i osobnih činitelja. Odnosi unutar obitelji te odnosi s okolinom također imaju važnu ulogu.

Rizični čimbenici su čimbenici koji mogu dovesti do suicidalnih misli i naposlijetku samog suicida. Rizičnim čimbenicima smatraju se: prethodni pokušaji suicida i trenutne suicidalne misli, počinjen suicid unutar obitelji, prethodno liječenje i hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, proživljene stresne situacije, prekid veze, gubitak voljene osobe, gubitak posla, zlostavljanje, različite ovisnosti i izloženost učestalom nasilju. Kao najčešći motivi za samoubojstvo mladih spominju se: školski neuspjeh, pad razreda, isključenje iz škole, socijalna nestabilnost, nesigurnost, patološka ljubomora, konflikti s roditeljima i profesorima. Upravo razumijevanje rizičnih čimbenika koji mogu dovesti do samoubojstva ključno je u prevenciji ovakvog ponašanja. Društveno izoliranje osobe koja je sklona suicidalnim mislima znatno povećava rizik dok, s druge strane, čvrste socijalne mreže imaju značajni zaštitni učinak.

Zaštitni čimbenici su čimbenici koji doprinose sprječavanju suicida kod osobe kod koje postoji rizik od suicidalnog ponašanja. Iskazivanje interesa za ljude koji nas okružuju i s kojima smo u bilo kojoj vrsti odnosa, razgovor s onima koje procijenimo ranjivijima (u neosuđujućem tonu), pružanje razumijevanja i podrške, razvijanje socijalnih mreža, načini su kojima možemo pomoći.

Statistički podaci (preuzeto sa http://www.stampar.hr/hr/svjetski-dan-prevencije-samoubojstava-10-rujna-2016 ):

  • Četiri od pet osoba pokušalo je samoubojstvo bar jednom prije toga.
  • Od deset osoba koje počine samoubojstvo, osam ih je nekome reklo što će učiniti.
  • Samoubojstvo je češće zastupljeno u starijoj dobnoj skupini (u dobnoj skupini iznad 75 godina).
  • Najmanje 100 000 adolescenta svake godine počini samoubojstvo (Svjetska zdravstvena organizacija).
  • Omjer samoubojstava muškaraca i žena je 3:1, a ovaj podatak vrlo je sličan u većini zemalja.
  • Žene češće pokušavaju samoubojstvo, no muškarci ga češće i izvrše.
  • U dobi između 15 i 19 godina samoubojstvo je drugi uzrok smrti po učestalosti (na globalnoj razini, Svjetska zdravstvena organizacija).
  • Za većinu mladih osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je da su duže vrijeme razmišljale o tome.

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization - WHO) poziva na prevenciju suicidalnog ponašanja, dostupnost primjerenog liječenja i praćenja osoba koje su pokušale samoubojstvo te na moralno i odgovorno izvješćivanje o samoubojstvima u medijima.

Potreban minimum koji preventivni program treba uključivati:

- podizanje svjesnosti o suicidu i namjernom samoozljeđivanju, na nacionalnoj razini kroz javne edukacije i medijske kampanje

-ukazivanje na rizične i zaštitne čimbenike te rano identificiranje i tretman problema, pogotovo kod mladih, kroz provođenje edukacija i treninga za stručnjake prve linije u ranom prepoznavanju te adekvatno upućivanje na lijećenje mentalnih poremećaja

- stvaranje politike restriktivnog pristupa smrtonosnim sredstvima ili supstancijama poput alkohola koji dezinhibira ponašanje

- ulaganje napora u smanjenju stigme i promoviranja traženja pomoći.

 

U sklopu Klinike za psihijatriju KBC Rebro djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.


 

Literatura:

McNicolas F. (2017)  Samoubojstvo u Europi: Stalni javno zdravstveni problem. Socijalna psihijatrija, Vol. 45 No.1 http://hrcak.srce.hr/178943

Graovac M., Prica V. (2014) Rizični čimbenici kod samoubojstva adolescenata. Medicina Fluminensis, Vol. 50 No.1 http://hrcak.srce.hr/118537

 

 

Autor

Boris

Datum

10.09.2017.