25. studenog obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ujedno tim datumom započinje kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja“ koja se svake godine obilježava i traje do 10. prosinca kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava. Ovogodišnja kampanja djeluje pod globalnom temom “Orange the World: Fund, Respond, Prevent, Collect!”, fokusirajući se na navedene četiri ključne točke djelovanja koje uključuju sljedeće aktivnosti: financiranje osnovnih servisa za sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja, proglašavanje nacionalne nulte tolerancije prema rodno uvjetovanom nasilju s konkretnim akcijskim planom, poduzimanje mjera kojima usluge za žrtve rodno uvjetovanog nasilja postaju esencijalne tijekom COVID-19 izolacije te prikupljanje informacija u svrhu poboljšanja usluga i programa vezanih uz rodno uvjetovano nasilje. Ova kampanja dio je šire kampanje “UNiTE by 2030 to End Violence against Women” pod vodstvom glavnog tajnika UN-a, koja poziva vlade, medije, ženske organizacije, mlade, civilno društvo i cijeli UN na borbu protiv nasilja prema ženama i djevojkama.
Od početka pojave korona virusa, razni podatci i izvještaji od onih koji su u prvim redovima pokazuju kako su se, na žalost, pojačale sve vrste nasilja nad ženama i djevojkama, a posebice se to odnosi na obiteljsko nasilje. Ovo je pandemija koja raste u sjeni, u središtu COVID-19 krize te se moramo udružiti kako bi je zaustavili. Dok COVID-19 slučajevi rastu i opterećuju zdravstveni sustav, bitne usluge, poput skloništa za žrtve obiteljskog nasilja i razne linije pomoći su dosegle svoj maksimalni kapacitet. Moramo učiniti više kako bismo odredili prioritete prilikom adresiranja nasilja nad ženama tijekom COVID-19 reakcija i napora za oporavak.
Prema službenim podacima policije, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji od 2003. godine kada je donesen, svake godine prijavljeno je između 11500 i 17500 počinitelja, a broj žrtava takvih djela kreće se između 14500 i 22200, od čega su žene žrtve u 64% do 71% slučajeva, ovisno o godini. Što se tiče nasilničkog ponašanja u obitelji, prema Kaznenom zakonu (čl.215a), službeni podaci policije pokazuju da je svake godine prijavljeno između 1400 i gotovo 2000 kaznenih djela, pri čemu je oštećeno između 1500 i 2100 osoba, od čega su žene žrtve u 75% do 80% slučajeva. Po broju žena koje su ubijene svake godine, iz podataka policije vidimo da se radi o broju od 22 do 45 žena godišnje. Njihovi sadašnji ili bivši partneri/supruzi bili su počinitelji u 20% do čak 65% slučajeva.
Studija UN-ova ureda za droge i kriminal objavljena 2018. godine povodom Međunarodnoga dana za borbu protiv nasilja nad ženama pokazuje da su od 87 tisuća ubijenih žena u svijetu u 2017. godini, njih 50 tisuća (58 posto) ubili njihovi partneri ili član obitelji, od čega su približno 30 tisuća tih ubojstava, odnosno 34 posto, počinili partneri žrtve.
Nasilje među ženama i djevojkama je jedno od najraširenijih, upornih i poražavajućih kršenja ljudskih prava u današnjem svijetu koje ostaje u većem broju neprijavljeno zbog nekažnjavanja, tišine, stigme i srama koje ga okružuju. Generalno govoreći, manifestira se u formi fizičkog, seksualnog i psihološkog nasilja, obuhvaćajući:
- Nasilje od strane intimnog partnera (fizičko i psihičko nasilje, silovanje u braku, femicid)
- Seksualno nasilje i zlostavljanje (silovanje, prisilna spolna djela, neželjeno seksualno napastovanje, seksualno zlostavljanje djece, prisilni brak, ulično zlostavljanje, uhođenje, zlostavljanje na internetu)
- Trgovanje ljudima (ropstvo, seksualno iskorištavanje)
- Sakaćenje ženskih spolnih organa
- Dječji brakovi
Radi daljnjeg razjašnjenja, Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama objavljena od strane Generalne skupštine UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „bilo koji čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira ili bi mogao rezultirati tjelesnom, seksualnom ili psihološkom povredom ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilom ili samovoljnim lišavanjem slobode, bilo da se događa u javnom ili u privatnom životu“.
Iako se rodno zasnovano nasilje može dogoditi bilo kome i bilo gdje, neke su žene i djevojke posebno ranjive – na primjer, mlade djevojke i starije žene, žene koje se identificiraju kao homoseksualne, biseksualne, transrodne ili interspolne osobe, migrantice i izbjeglice, autohtone žene i etničke manjine, ili žene i djevojke koje žive s HIV-om i invaliditetom, i one koji žive kroz humanitarne krize.
Nasilje nad ženama i dalje je prepreka postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ispunjavanju ljudskih prava žena i djevojaka. Prestanimo šutjeti i podignimo glas protiv nasilja nad ženama i djevojkama! Zaštitimo ih zajedno!