19th Ave New York, NY 95822, USA

Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje

socialment

Piše: Karla Generalić

 

S pojavom globalizacije i digitalizacije društva, sasvim je normalno da ljudi svih godina i uzrasta koriste društvene mreže. Društvene mreže na početku su imale funkciju da povezuju ljude širom svijeta, no u današnje vrijeme ta funkcija je prerasla u globalni trend koji može utjecati i pozitivno, ali i negativno na mentalno zdravlje osoba.

Društvene mreže mogu služiti kao platforma kojom osoba svakodnevno pokazuje svijetu jedan djelić sebe kroz svoje objave, kroz svoje slike, kroz stranice i sadržaj koji im se sviđa. Osoba u svojim objavama i slikama često prezentira svojeg idealnog „ja“. Stoga nije čudno kada na internetu vidimo slike fine hrane, zanimljivih putovanja, smiješnih druženja, idiličnih obiteljskih slika ili predivnih slika pojedinca, no sve te divne slike zapravo pomažu osobi da se bolje osjeća zbog načina na koji je sebe prezentirala čime se razvija i njen društveni identitet. Društveni identitet je definiran načinom življenja te upotrebom medija (Lah, 2020). Općenito društvene mreže mogu pozitivno utjecati na ljude razvijajući im pozitivnu sliku o vlastitom fizičkom izgledu te mogu poboljšati odnose s drugim osobama. Ljudi se općenito trude da sa svojim sadržajem pripadaju ili se uklapaju s drugima (Jerončić Tomić, Mulić, Milišić Jadrić, 2020) čime se povećava kolektivno samopoštovanje.

No, s druge strane ukoliko se kolektivnoj masi „prijatelja“  ili „pratitelja“ ne sviđaju objave, sadržaj i slike objavljene putem društvenih mreža, osoba bi se mogla osjećati neprihvaćeno ili odbijeno što može direktno utjecati na samopoimanje osobe te na njenu vlastitu prezentaciju. Kako bi prikazali samog sebe u najljepšem svijetu, ljudi, a pogotovo adolescenti provode mnogo vremena smišljajući i slikajući savršene slike u čijem je fokusu često fizički izgled i tijelo osobe zbog čega se može razviti nezdrava opsjednutost samim sobom, među kojima je i narcisoidnost (Jerončić Tomić, Mulić, Milišić Jadrić, 2020). Korištenjem određenih društvenih mreža kao što je Instagram neizgovoreno se postavljaju dva bitna imperativna za korisnike: nadograđivanje profila kroz fotografije te stvaranje pratitelja s kojima se dijele iskustva, a tko ima više pratitelja ima veći društveni i ekonomski status. Virtualni društveni i imaginarni status može dovesti do gubljenja kontakta s realnosti i vlastitim identitetom (Lah, 2020). Također, djeca i mlade osobe ukoliko pretjerano koriste društvene mreže žrtvuju dosta svog vremena pri njihovom korištenju, a da sami nisu ni svjesni toga, dok neki čak ulažu i dosta novaca za lijep dojam na društvenim mrežama (npr. trošenje novaca za odjeću kako bi imali što ljepšu sliku), što može negativno utjecati na školski ili akademski uspjeh,  način komuniciranja i stvaranja odnosa s ljudima te na samo fizičko zdravlje. Pregledavajući razne objave i slike, djeca i mladi se nalaze u poziciji da uspoređuju svoj život i izgled s idealnim životom neke poznate osobe koja ima sve atribute koji su poželjni u današnjem svijetu, među kojima je i fizički izgled i status. Gledajući svoje idole kako imaju savršeno tijelo koje je često mršavo, a samim tim i stalno bombardiranje takvih slika kao idealnih, utječu na razvijanje nezadovoljstva koje može dovesti do poremećaja u prehrani i depresije (Jerončić Tomić, Mulić, Milišić Jadrić, 2020).

Skupina koja može biti najviše pogođena utjecajima i posljedicama društvenih mreža su zasigurno adolescenti koji se žele uklopiti među svoje vršnjake tražeći njihovu validaciju. Upravo zbog toga im je podosta bitan broj pratitelja na društvenim mrežama, bitno im je da oni imaju veći broj pratitelja, nego osoba koje ih prate, bitna im je količina likeova na slikama. Ukoliko su postigli tu količinu vršnjačke validacije, adolescentni se smatraju popularnima i samim tim poželjnima za druženjem. Već spomenuto uspoređivanje, jako negativno utječe na adolescente jer si umanjuju sliku o sebi što jako negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Koliko društvene mreže među kojima je vodeći Instagram utječu na mentalno zdravlje mladih, govore podaci iz Facebookovog istraživanja koje su istražili novinari Wall Street Journala. Istraživanjem je pokazano da se zbog korištenja Instagrama neki adolescenti osjećaju tjeskobno i depresivno, imaju pritisak da oni kao osobe i njihove objave trebaju biti savršene, adolescentima se smanjuje samopoštovanje i povećava razina anksioznosti, 40% korisnika se osjećalo neprivlačno zbog Instagrama, dok se 25% adolescenata ne osjeća dovoljno dobro u svom tijelu. [1]

Pojava društvenih mreža više nije samo globalni trend, nego je postao način života. Društvo ne može zažmiriti na negativne posljedice društvenih mreža jer će se one samo sve više i više povećavati. Ono što možemo napraviti je povećati odgovornost pri korištenju društvenih mreža, više s djecom pričati o stvarnom svijetu te im povećavati samopouzdanje na svakodnevnoj razini, kontrolirati vrijeme korištenja društvenih mreža te razvijati medijsku pismenost.

 

Lah; I. Utjecaj društvenih mreža na percepciju svijeta i društvenih odnosa (2020). Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet.

Jerončić Tomić; I. Mulić; R. Milišić Jadrić; A. Utjecaj društvenih mreža na samopoštovanje i mentalno zdravlje mladih (2020). Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu. Sveučilišni odjel zdravstvenih studija

[1] https://www.wsj.com/articles/facebook-knows-instagram-is-toxic-for-teen-girls-company-documents-show-11631620739

Projekt „Zajedno s vama – savjetovalište za djecu, mlade i obitelj“
financira Osječko-baranjska županija.