19th Ave New York, NY 95822, USA

Kako razgovarati s djetetom o ratu?

objasdjet

Tijekom posljednjih tjedana mnogi od nas promatraju, sa šokom i nevjericom, užasne patnje ljudi koji su pogođeni ratnim zbivanjima na području Ukrajine. Čak i bez osobne uključenosti u ove događaje i sukobe, prirodno je prilikom susretanja s vijestima o ratnim stradavanjima i različitim životnim patnjama raseljenih osoba u medijima i na društvenim mrežama osjećati uznemirenost, nelagodu i stres. Važno je prepoznati ove reakcije kod sebe i u situacijama kada smo angažirani u pružanju solidarnosti i pomaganju onima kojima je pomoć najpotrebnija – djeci.

Može biti poprilično teško razgovarati o ratnim zbivanjima s djecom i mladima koji su nezaštićeni od protoka zastrašujućih informacija koje se šire na društvenim platformama čiji su korisnici. Kako bi im pružili odgovore, utjehu i nadu u bolju budućnost važno je razgovarati s njima na podržavajući i smiren način, uvažavajući sva njihova pitanja i brige koje im se mogu javiti.

Savjeti kako razgovarati s djecom o ratu u Ukrajini:

  1. Nastojte ne izbjegavati temu rata ukoliko dijete ima potrebu o ratu pričati ili vas pitati o zbivanjima u Ukrajini. Budite otvoreni za razgovor. Vrlo je vjerojatno da su u školi razgovarali o ratu u Ukrajini te da su vidjeli i/ili pročitali različite informacije koje mogu doprinijeti da se osjećaju također uznemireno i potreseno. Pružite im osnovne činjenične informacije (npr. „Vodi se rat u drugoj zemlji, no ovdje se možeš osjećati sigurno“) Nastojte biti utočište vašoj djeci gdje mogu otvoreno pokazati svoje osjećaje i pitati sve što ih muči ili brine.
  2. Razgovarajte o onome što dijete osjeća. Istražite kako se dijete osjeća uz pružanje podrške, razumijevanja bez umanjivanja, pružajući im sigurnost i ugodu da se izraze. Važno je imati na umu da razgovor s vašim djetetom o velikoj zastrašujućoj, pomalo nerazumljivoj temi nije pravo mjesto da razradite svoje emocije, već da budete sigurna luka za njihove. Informirajte ih o organizacijama, pokretima i ljudima koji rade na tome da se rat završi. Pitajte dijete što bi mu pomoglo kako bi se osjećao sigurnije i smirenije.
  3. Izbjegavajte davanje detaljnih informacija o uznemirujućim stradavanjima u Ukrajini te ih nastojte zaštiti od izloženosti takvim sadržajima u medijima ili društvenim mrežama (npr. vijesti gledajte bez njihove prisutnosti, popratite sadržaje kojima su izloženi na društvenim mrežama…).
  4. Održavajte rutinu. Rutine mogu djeci i mladima pružiti osjećaj predvidljivosti i sigurnosti u trenucima kada se osjećaju zabrinuto ili preplavljeno.
  5. Obratite pozornost kako s drugima razgovarate o ratu u Ukrajini u prisustvu djece. Djeca i mladi često upijaju i preuzimaju na sebe sve što njihovi roditelji i odrasli oko njih osjećaju te prate što odrasli govore i kada oni nisu toga svjesni. Budite obzirni u razgovorima o događajima u Ukrajini koje vodite s ukućanima ili preko telefona u prisustvu djece.
  6. U situacijama koje su nepredvidljive i zastrašujuće, poput rata, normalno je osjećati šok, nevjericu, tupost, imati probleme sa spavanjem ili apetitom, poteškoće s koncentracijom… Ove reakcije su normalan odgovor našeg tijela na nenormalne okolnosti kojima je izloženo te će s protekom vremena prerasti u reakcije koje će doprinijeti boljem nošenju sa stresnim i traumatskim događajima (pomaganje ljudima u potrebi, organiziranje pomoći, volontiranje i sl.).
  7. Ukoliko vidite izrazitu uznemirenost kod sebe ili djeteta koje vas preplavljuje i ometa u svakodnevnom funkcioniranju razgovarajte s osobama s kojima se osjećate ugodno i/ili se obratite besplatnim savjetodavnim linijama te potražite psihološku pomoć.