Piše: Ivan Ćaleta, mag. act. soc. u Centru za nestalu i zlostavljanu djecu
Život u 21. stoljeću omogućuje nam ogromne prednosti u odnosu na naše pretke i mnogi problemi s kojima su se ljudi susretali u prošlosti više nisu dio svakodnevice modernog čovjeka. Međutim, s velikim prednostima i mogućnostima dolaze i drugačiji problemi u odnosu na prošlost – problemi o kojima se do prije 20-ak godina nije ni znalo, a kamoli pričalo.
Grooming je naziv za proces kojim najčešće počinje seksualno zlostavljanje djece, a u hrvatskom jeziku se prevodi kao „vrbovanje“ ili „mamljenje“ (Đapić i sur., 2021.; prema Škrtić, 2013; Mehmedi, 2019.). To je proces u kojem se potencijalni seksualni zlostavljač sprijateljuje s djetetom te zadobiva njegovo povjerenje kako bi ga pokušao uključiti u (seksualne) zlostavljačke aktivnosti. (Gillespie, 2004.). Suvremene tehnologije se, nažalost, često koriste u negativne svrhe te današnje virtualno okruženje daje novu dimenziju vrbovanju djece tako što omogućuje počiniteljima lakši pristup žrtvama dok im istovremeno omogućuje visoku razinu anonimnosti (Vejmelka i Jurinić, 2020.)
Zlostavljači su vješti u pridobivanju onoga što žele te se najčešće sprijateljuju s djecom pretvarajući se da dijele jednake interese kao i oni te se koristeći lažne profile i fotografije na društvenim mrežama pretvaraju da su jednake dobi kao i dijete s kojim razgovaraju. Unatoč tome, neće svi „vrbovatelji“ skrivati svoju dob ili svoj spol. Neki od njih pretvarat će se da su osoba koja bi mogla zadiviti dijete ili na koje bi se dijete moglo ugledati, kao što su sportski treneri, slavne osobe ili influenceri. Drugi će jednostavno iskoristiti razliku u godinama kako bi uspostavili odnos učenik – mentor sa svojom žrtvom.
Savjeti vezano za ovu temu su:
- Razgovarajte s djetetom o razlici između online i offline prijatelja – važno je naglasiti da, koliko god se dragima i pristupačnima čine novi online prijatelji, ili koliko god dugo dijete s njima razgovara, i dalje se radi o nepoznatoj osobi.
- Prepoznajte znakove, tzv. red flags – predlaganje offline upoznavanje, traženje osobnih informacija, traženje slika ili videozapisa djeteta, traženje djeteta da čuva tajnu.
- Saznajte gdje se nalaze gumbi za blokiranje i prijavu – društvene mreže, aplikacije, igrice i ostale web stranice nude opciju prijave ili blokiranja drugih korisnika.
- Uvjerite se da dijete zna da mu stojite na raspolaganju – djeca će često u strahu od reakcije roditelja prešutjeti nešto što smatraju osjetljivim ili uznemirujućim i to će ih spriječiti da potraže pomoć.
- Saznajte gdje možete potražiti dodatnu pomoć i podršku – na web stranicama Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te na stranicama Centra za sigurniji Internet možete pronaći sve potrebne kontakte i informacije kako bi dobili potrebnu podršku u potencijalno ugrožavajućoj situaciji)
LITERATURA:
Gillespie, A. A. (2004). Tackling Grooming. The Police Journal, 77(3), 239–255.
Vejmelka, L., & Jurinić, J. (2020). Terminologija i konceptualizacija seksualnog iskorištavanja djece na internetu. Kriminologija & socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 28(1), 95-114.
Roje Đapić, M., Buljan Flander, G. & Galić, R. (2021). Seksualno zlostavljanje djece: Teorijsko-empirijski pregled i sustavna prevencija u Hrvatskoj. Socijalne teme, 1(8), 19-45.
