19th Ave New York, NY 95822, USA

Sekundarna traumatizacija kod djece

trauma

Traumatski događaj je događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskog iskustva, uključuje prijetnju ili doživljaj gubitka, stvarni gubitak osoba, stvari i vrijednosti. Trauma je iskustvo koje može pogoditi svakog čovjeka, neovisno o dobi, spolu, načinu života. Ono što predstavlja najveći problem kod traume je upravo nepredvidljivost i iznenadnost pojave koja ljude ostavlja bespomoćnima. Reakcije na traumu su univerzalne, a mogu se javiti i kod odraslih i djece koja nisu direktno bila izložena traumatskom događaju. Tada govorimo o sekundarnoj traumatizaciji.

Sekundarna traumatizacija obuhvaća utjecaj različitih traumatskih događaja koji nisu ograničeni na osobu koja je bila izložena traumi nego traumatski događaj kroz kontakt s ljudima koji su ga proživjeli ima utjecaj i na osobe koje su bliske toj osobi. Veliku ulogu u prijenosu traumatskih iskustava na članove obitelji je verbalni način komunikacije gdje ti obrasci mogu varirati od šutnje do djelomičnog i pretjeranog komuniciranja o detaljima traumatskog događaja. Bliske osobe mogu oponašati simptome traume žrtve i doživljavaju vlastite stresne reakcije. Jedna od osnovnih posljedica traumatskog događaja je gubitak osjećaja sigurnosti. Djeca koja su okružena bliskim osobama koje su pogođene traumom mogu početi doživljavati obiteljsku sredinu nepredvidivom i nesigurnom što može rezultirati psihopatološkim simptomima. Klinička istraživanja govore da je obiteljska disfunkcija odnosno niska razina emocionalne topline majki i očeva prediktor emocionalnih i ponašajnih problema kao što su agresivnost i delinkvencije pa čak i pokušaja suicida. Osim navedenih problema kao posljedica sekundarne traumatizacije javljaju se simptomi depresije, hiperaktivnosti, agresije, somatizacije, anksioznosti, slabe socijalizacije, školskog neuspjeha, delinkventnog ponašanja i PTSP-a. Važno je da osobe koje su proživjele traumatsko iskustvo te osjećaju posljedice traume u svom svakodnevnom funkcioniranju na vrijeme potraže stručnu pomoć, a ukoliko u obitelji imaju djecu i mlade da ih zaštite od pretjeranog prijenosa informacija koje se tiču traumatskog iskustva te ukoliko je potrebno osiguraju pomoć i podršku i za najmlađe članove obitelji.

Učinkovita stručna pomoć obuhvaća individualizirani i po potrebi multidisciplinarni (uključenost psihijatra, defektologa, psihologa, socijalnog radnika i radnog terapeuta) i multimodalni pristup (obiteljsku terapiju, individualni psihoterapiju i medikamente).

Popis literature:

American Psychiatric Association (APA). Diagnostic Statistical Manual of Mental Disorders, 4th ed., Washington, DC: American Psychiatric Association Press, 1994.

Ancharoff MR, Munroe JF, Fisher LM. The legacy of combat trauma: Clinical implications of intergenerational transmission. U: Danieli Y, ur. International handbook of multigenerational legacies of trauma. New York: Plenum Press. 1998.

Boričević Maršanić V, Aukst Margetić B, Jukić V, Matko V, Grgić V. Self-reported emotional and behavioral symptoms, parent-adolescent bonding and family functioning in clinically referred adolescent offspring of Croatian PTSD war veterans. Eur Child Adolesc Psychiatry 2014; 23: 295-306.

Boričević Maršanić V, Aukst Margetić B, Zečević I, Herceg M. The Prevalence and Psychosocial Correlates of Suicide Attempts Among Inpatient Adolescent Offspring of Croatian PTSD Male War Veterans. Child Psychiatry Hum Dev 2013 Dec 14 [Epub ahead of print]

Boričević Maršanić V, Paradžik L, Karapetrić Bolfan LJ, Zečević I, Grgić V. Sekundarna traumatizacija djece veterana oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja. Socijalna psihijatrija. 2014;42(3):155-161.

Davidson JRT. Posttraumatic stress disorder and acute stress disorder.U: Sadock BJ, Sadock VA, ur. Kaplan & Sadock’s comprehensive textbook of psychiatry. 7th ed. Philadelphia (PA): Lippincott Williams & Wilkins, 2000.

Dekel R, Solomon Z. Secondary Traumatization Among Wives of War Veterans with PTSD. In: Figley CR, Nash WP (eds.) Combat Stress Injury: Theory, Research, and Management. New York: Routledge. 2006;137-57.

Figley CR. Burnout as systemic traumatic stress: A model for helping traumatized family members. In: Figley CR (ed.) Burnout in Families: The Systematic Costs of Caring. New York (NY): CRC Press. 1998, p.15-28.

Figley CR. Burnout as systemic traumatic stress: A model for helping traumatized family members. In: Figley CR (ed.) Burnout in Families: The Systematic Costs of Caring. New York (NY): CRC Press. 1998;15-28.

Galovski T, Lyons JA. Psychological sequelae of combat violence: a review of the impact of PTSD on the veteran’s family and possible interventions. Aggress Violent Behav. 2004;9:477-501.

Klarić M, Frančišković T, Klarić B, Kvesić A, Kaštelan A, Graovac M et al. Psychological Problems in Children of War Veterans with Posttraumatic Stress Disorder in Bosnia and Herzegovina: Cross-Sectional Study. Croat Med J 2008;49:491-8.

Klarić, M., Frančišković, T., & Salčin Satriano, A. Obitelj i psihotrauma. Medicina Fluminensis: Medicina Fluminensis. 2010;46(3):309-317.

Kulka RA, Schlenger WE, Fairbank JA, Hough RL, Jordan BK, Marmar CR et al. Contracted reports of findings from the National Vietnam Veterans Readjustment Study. Research Triangle Park, NC: Research Triangle Institute; 1988.

Maloney LJ. Post traumatic stresses of women partners of Vietnam veterans. Smtth College Studies in Social Work. 1988;58:122-43.