Europski parlament usvojio je stajalište o novoj direktivi kojom se državama članicama EU-a želi omogućiti učinkovitija i suvremenija borba protiv seksualnog zlostavljanja djece, kako u stvarnom, tako i u digitalnom prostoru.
Nova pravna rješenja usmjerena su na proširenje definicija kaznenih djela, ukidanje zastare za ova djela te prilagodbu zakonodavstva razvoju tehnologije, uključujući kriminalizaciju zlouporabe umjetne inteligencije.
Neki od ključnih prijedloga uključuju:
-
Povećanje maksimalnih kazni za niz kaznenih djela povezanih sa seksualnim zlostavljanjem i iskorištavanjem djece
-
Ukidanje zastare i omogućavanje žrtvama da zatraže naknadu štete bez vremenskog ograničenja
-
Kazneni progon deepfake i AI sadržaja koji prikazuju zlostavljanje djece
-
Jačanje pravnog okvira za prijenose uživo i širenje ilegalnog sadržaja
-
Mogućnost tajnih istraga i nadzora u slučajevima zlostavljanja
-
Jasniju definiciju pristanka kod djece iznad zakonske dobi za spolni odnos
-
Izuzeće odgovorne kazne za pristanke među vršnjacima, osim u slučajevima zlouporabe povjerenja
-
Osnaživanje modela Barnahus – sustava u kojem žrtva dobiva sve oblike pomoći na jednom mjestu
Europski parlament također ističe važnost besplatne, cjelovite i rodno osjetljive podrške žrtvama, uključujući liječničku skrb, forenzičku obradu i pristup uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Prijavu zlostavljanja trebale bi moći podnijeti i organizacije civilnog društva, a ne samo pojedinci.
Ova direktiva još čeka usuglašavanje s Vijećem Europske unije, a završni pregovori počinju 23. lipnja 2025.
U raspravi je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak koja je poručila da zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja nije pitanje nadležnosti ili ideologije, već zdravog razuma.
Predstavila je podatke prema kojima je u 2023. godini zabilježeno više od 30 milijuna prijava sadržaja koji uključuju seksualno zlostavljanje djece. „Digitalni prostor postao je glavno bojno polje – više od 85% materijala koji uključuju seksualno zlostavljanje djece otkrivaju se na platformama“, upozorila je eurozastupnica Glavak.
Osvrnula se na Lanzarotsku konvenciju, istaknuvši da je Hrvatska među rijetkim državama članicama koje su je već prenijele u nacionalno zakonodavstvo te da Hrvatska aktivno razvija multidisciplinarne protokole za intervenciju. Međutim, niti jedna država članica ne može sama.
Centar za nestalu i zlostavljanu djecu pozdravlja svaki korak koji ide u smjeru jačanja zaštite djece, modernizacije zakonodavstva i stvaranja sigurnijeg okruženja – i offline i online.
Više detalja pronađite na službenim stranicama Europskog parlamenta.