O tome kako poludnevni boravci mogu doprinijeti prevenciji vršnjačkog nasilja govorilo se danas (12. studenoga) u Slavonskom Brodu, gdje Centar za nestalu i zlostavljanu djecu već devet godina provodi program poludnevnog boravka za dvadeset korisnika. Riječ je o djeci koja prema uputi škole i Zavoda za socijalnu skrb trebaju pomoć pri stjecanju radnih navika i usvajanju prihvatljivih modela ponašanja.
Na okruglom stolu „Uloga poludnevnih boravaka u prevenciji vršnjačkog nasilja“ sudjelovali su stručnjaci iz područja psihologije, pedagogije, socijalnog rada i školskog i predškolskog odgoja. U ime Grada Slavonskog Broda sudjelovala je viša savjetnica za zdravstvo, socijalnu skrb i neprofitne organizacije Stanka Jelenić, a ispred Brodsko-posavske županije savjetnica za predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Suzana Sedić Kadić.
O gotovo 20-godišnjem radu Centra za nestalu i zlostavljanu djecu uvodno je govorio voditelj Centra Tomislav Ramljak ističući kako je trenutno u 8 poludnevnih boravaka svakodnevno u tretmanu 136 djece u pet slavonskih županija.
– Da poludnevni boravci imaju pozitivan učinak na djecu u tretmanu govori i činjenica da nam se naši korisnici po završetku tretmana te osnovne i srednje škole često vraćaju kako bi s novim korisnicima podijelili svoja iskustva. Poludnevni boravci im ostaju u sjećanju kao prostor sigurnosti, razumijevanja i podrške – rekao je Tomislav Ramljak.
– Poludnevni boravak je rješenje za niz problema koje susrećemo kod školske djece, a da dijete ne bude izdvojeno iz obitelji. Imali smo situacije otpora i djece i roditelja, no našim upornim radom i zalaganjem kolegica u poludnevnom boravku došli smo do uspješnog uključivanja u uslugu. Danas ta djeca izvršavaju svoje obveze redovito i manje su izloženi nasilju među vršnjacima, dobivaju novostečene vještine i pokazuju pozitivne promjene u ponašanju – rekla je Glorija Odobašić, upraviteljica Područnog ureda Slavonski Brod Zavoda za socijalni rad.
U Okruglom stolu sudjelovali su Ana Benić Stipčević kao županijska koordinatorica za sprječavanje nasilja među djecom i mladima, Ivana Matić, pedagoginja Osnovne škole Antun Mihanović, Vanja Šokić, psihologinja Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te Martina Glavić, odgojiteljica u poludnevnom boravku u Slavonskom Brodu.
– Tretman počinje razgovorom s djetetom kako bi utvrdili prijetnje i rizike, ali i djetetove snage i pozitivne strane kako bi izradili individualan plan s ciljem emotivnog osnaživanja djece – istaknula je Glavić i dodala kako je iznimno važan rad s cijelom obitelji kako bi rezultati bili što učinkovitiji.
Korisnici poludnevnog boravka često su i djeca koja su proživjela nasilje, kako u stvarnom tako i u online svijetu, jer kako je istaknuo Ramljak, nestaje granica između stvarnog fizičkog i online nasilja jer nasilnici sve češće stvarno nasilje snimaju i plasiraju na internet.
– Nasilno ponašanje među vršnjacima se najčešće iz školskih dvorišta ili igrališta seli i na društvene mreže, a djeca o tome šute. To potvrđuju i rezultati nedavno provedenog istraživanja o vršnjačkom nasilju. Kroz različite radionice i grupni rad nastojimo osvijestiti djeci kako se pojedine socijalne vještine koriste, nastojimo djecu motivirati na njima zanimljiv način kako bi pozitivna ponašanja mogli primijeniti u svom okruženju – istaknula je Šokić.
– Novi protokol o postupanju prilikom vršnjačkog nasilja izašao je u ožujku 2024. godine, nakon dvadeset godina. Puno je toga detaljizirano, a odgovornost nas koji radimo s djecom je pojačana, a sve s ciljem da zaštitimo djecu i da preveniramo nasilje – rekla je Benić Stipčević.
Osnovna škola Antuna Mihanovića u Slavonskom Brodu zabranila je uporabu mobitela u školama od prošle školske godine.
– Bilježimo veću interakciju djece u prostoru škole jer kada nemaju mobitele u rukama moraju više komunicirati. Događa se, ali još uvijek govorimo o izoliranim slučajevima, pojava verbalnog ili fizičkog nasilja. To su situacije na koje stručne službe škole promptno reagiraju, a po potrebu se djeca uključuju i u rad poludnevnog boravka – rekla je Matić.
Usluga poludnevnog boravka jedna je od najvažnijih aktivnosti Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, koji danas vodi osam poludnevnih boravaka u Osijeku, Požegi, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Dardi, Podgoraču, Našicama i Virovitici, kroz koje godišnje prođe više od stotinu djece i mladih. Osim poludnevnih boravaka Centar provodi niz aktivnosti a jedna od najaktualnijih je i Centar za sigurniji Internet koji djeluje u Osijeku, Zagrebu i Splitu, a uskoro se otvara u Puli te drugim gradovima diljem Hrvatske.
Kada govorimo o digitalnim navikama učenika, poražavajuća je činjenica da djeca već sa šest godina pristupaju internetu, s osam u prosjeku dobiju vlastiti mobitel, a s deset godina otvaraju profile na društvenim mrežama. Upravo tu leži najveća zamka za djecu, a koje roditelji najčešće nisu svjesni.
– Problem je što 78 posto djece ne prijavljuje nasilje, odnosno seksualne predatore na internetu. Djeca ih blokiraju i šute. Društvo često žrtve okrivljuje, a najviše djece strahuje od prijave roditelju kako im ne bi oduzelo mobitel. To je nešto na čemu trebamo poraditi. Predatori danas otvaraju lažne profile vršnjaka na društvenim mrežama i tako s djecom izgrađuju povjerenje. Kada dijete pošalje prvu fotografiju, predator kreće s ucjenama i traži još eksplicitnog sadržaja. Ove godine u prvih 9 mjeseci u Hrvatskoj je bilo oko 500 kaznenih dijela iz tog spektra, dakle mi govorimo o cijeloj jedinoj školi. Porast od 280 posto nasilja na internetu je ozbiljno zvono za alarm – rekao je Ramljak.
Stoga ovakvi okrugli stolovi, radionice, predavanja kao i istraživanje o vršnjačkom nasilju čiji su rezultati predstavljeni prije nekoliko dana moraju dobiti prostor u javnosti kako bi osvijestili društvo da je krajnje vrijeme za djelovanje.
